Pitanja i odgovori

Što je obrt?

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte. Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata. Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.

Koje su vrste obrta?

Obrti mogu biti:

  • slobodni,
  • vezani i 
  • povlašteni.

Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.

Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar..). 

Povlašteni obrti su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer, morski ribar, slatkovodni ribar).

Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica. 

Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta – umjetnika.

Koji su uvjeti za otvaranje i obavljanje obrta?

Kod otvaranja obrta provjeravaju se dva opća uvjeta, propisana Zakonom o obrtu, a to su:

  • nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti-na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske
  • pravo korištenja prostorom (vlasništvo, zakup ili suglasnost vlasnika).

Posebni uvjeti propisani Zakonom o obrtu su:

  • odgovarajuća razina stručnosti za vezane obrte (ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema, majstorski ispit)
  • posebna zdravstvena sposobnost, za obrtnička zanimanja za koja je posebnim zakonima propisana (npr. građevinske djelatnosti zbog rada na visini),
  • povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta, koju izdaje ju nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo (npr. za obavljanje ribolova na moru ili cestovnog prijevoza osoba ili stvari).

Iznimno, osoba koja želi obavljati vezani obrt i ispunjava opće uvjete, ali ne ispunjava i poseban uvjet propisane razine stručnosti, može obavljati vezani obrt ukoliko na takvim poslovima zaposli radnika u punom radnom vremenu, koji udovoljava propisanim uvjetima.

Uz uvjete iz Zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pažnju i na zakonske propise (kao npr. Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon prijevozu u cestovnom prometu, itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti.

Pomaganje članova kućanstva

Članovi obiteljskog kućanstva mogu obrtniku povremeno pomagati u obavljanju obrta, bez obveze sklapanja ugovora o radu ali takav rad ne smije imati karakter trajnog obavljanja obrta. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode i troše ih zajedno. U slučaju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva mora ispunjavati i poseban uvjet propisane razine stručnosti, ako obrtniku pomaže za vrijeme dok obrtnik nije prisutan u radionici ili trgovini.

Zakon ne propisuje ograničenja za članove kućanstva u pogledu njihova radnog statusa, kao niti u pogledu vremena koliko mogu pomagati u obavljanju djelatnosti obrta. Iz toga proizlazi zaključak da i onaj član kućanstva koji ima vlastiti obrt može pomagati udrugom članu kućanstva u obavljanju obrta, naravno pod uvjetom da kao članovi zajedničkog kućanstva zajednički privređuju i zajednički troše.

Privremena obustava rada obrta

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava županijski ured za gospodarstvo u roku od 30 dana od dana obustave. Iznimno, privremena obustava može trajati dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile, odnosno do tri godine, kada vlasnica obrta koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Za vrijeme privremene obustave, obrtnik je dužan predati obrtnicu u županijski ured za gospodarstvo. O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pismeno izvijestiti županijski ured za gospodarstvo, odnosno ured Grada Zagreba najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta.

Za vrijeme privremene obustave djelatnosti obrtnik je obvezan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje

Neovisno o tome plaća li obrtnik porez na dohodak ili porez na dobit, za vrijeme privremene obustave obrta ima obvezu plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit. No ako obrtnik ima interesa da u vrijeme privremene obustave obavljanja obrta ne plaća predujmove poreza, takav zahtjev može podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. U tom slučaju će uz zahtjev za mirovanje obveze plaćanja predujmova poreza navesti i razloge privremene obustave obavljanja obrta. Porezna uprava može stornirati obvezu plaćanja predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dobit.

Sezonsko obavljanje obrta

Neke djelatnosti mogu se obavljati kao sezonski obrt. Koje su to djelatnosti za koje se može registrirati sezonski obrt propisane su Pravilnikom o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti.

Prema važećem Zakonu o obrtu, sezonski obrt može se obavljati najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine, pri čemu obrtnik sam utvrđuje razdoblje trajanja sezone, a može obrt registrirati i tako da to bude više razdoblja tijekom godine, ali ukupno najdulje do devet mjeseci. Izvan razdoblja upisanog u Obrtni registar, djelatnost se ne smije obavljati. Osobe koje obavljaju obrt u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta uspostavljaju svojstvo osiguranika.

Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u Obrtni registar, pa je prednost ovoga načina obavljanja obrta da upisom razdoblja tijekom godine u kojem se sezonski obavlja nije potrebno svake godine iznova prijavljivati i zatim odjavljivati obavljanje djelatnosti obrta.

Koji je postupak otvaranja obrta?

Obrt je moguće otvoriti putem Interneta, korištenjem usluge e-Obrt, ili osobnim putem.

Usluga e-Obrt je sastavni dio sustava e-Građani. Osnovni preduvjet korištenja usluge je posjedovanje vjerodajnice sigurnosne razine 4, što podrazumijeva elektroničku osobnu iskaznicu ili FINA-in certifikat.  U svrhu dokazivanja propisanih uvjeta, kroz aplikaciju se prilažu skenirani odgovarajući dokumenti, kao i uplatnica koja je dokaz o uplati propisane upravne pristojbe, u ovom slučaju s uplaćenih ukupno 250,00 kuna. Kroz e-Obrt može se upisati novi obrt i to obrt sa definiranim datumom početka obavljanja djelatnosti, obrt bez početka rada i sezonski obrt, a mogu se upisati i promjene podataka tijekom poslovanja obrta.

Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo na čijem će području biti sjedište obrta. Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor.

Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti:

  • popunjen obrazac „Prijava za upis u obrtni registar“,
  • zdravstvenu svjedodžbu kojom se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira
  • dokaz o ispunjavanju uvjeta stručnosti
  • dokaz o pravu korištenja prostora
  • dokaze o uplati upravnih pristojbi.

U obrazac prijave potrebno je upisati djelatnosti kojima će se obrt baviti. Za to se koriste šifre tj. brojčane oznake propisane Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. Kako bi se djelatnost što bolje odredila, preporuka je koristiti dokument NKD 2007. s objašnjenjima, koji je dostupan na https://e-obrt.portor.hr/dokumenti/nkd2007_s_objasnjenjima.pdf .

Ispunjavanje uvjeta propisane razine stručnosti dokazuje se prilaganjem odgovarajuće svjedodžbe o završnom ispitu, majstorske diplome, uvjerenja o stručnoj osposobljenosti ili izjava o zapošljavanju stručnog poslovođe.

Za dokazivanje uvjeta nepostojanja zabrane obavljanja djelatnosti nije potrebno posebno i osobno pribavljati dokumente dokumentima jer se to ispituje po službenoj dužnosti od nadležnih tijela.

O registriranom obrtu obrtnik dobiva Rješenje o upisu obrta u Obrtni registar i obrtnicu. Nadležni ured za gospodarstvo Rješenje službenim putem dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje  i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Međutim, obveza je obrtnika da podnese prijavu za svoje mirovinsko i zdravstveno osiguranje na propisanim obrascima, odnosno elektroničkim putem. Obje prijave dostavljaju se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Ako obrtnik zapošljava radnike, s njima sklapa ugovor o radu te ih je također dužan prijaviti za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

U roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti obrtnik je dužan prijaviti se  u Registar poreznih obveznika pri ispostavi Porezne uprave, prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu (dakle ne prema sjedištu obrta).

Nakon otvaranja obrta trebalo bi izraditi pečat. Pečat služi za ovjeravanje računa i drugih dokumenata koji nastaju u poslovanju obrta. Za izradu pečata kod pečatoresca potrebno je donijeti kopiju rješenja o registraciji obrta.

Za poslovanje obrta potrebno je otvoriti poslovni žiro račun kod izabrane financijske institucije. Žiro račun je potreban kako bi se porezi i druge obveze plaćale na propisani način. Kod otvaranja računa u banku donijeti rješenje o registraciji obrta.

Troškovi otvaranja obrta

Cijena obrtnice je 200,00 kuna. Za svaku sljedeću obrtnicu propisana je cijena od 60,00 kuna.

Odluka o utvrđivanju cijene obrtnice propisuje oslobođenja za:

  • osobe koje otvaraju obrt na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrb, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima
  • osobe navedene u programima zbrinjavanja kojih je potpisnik Ministarstvo gospodarstva s drugim ministarstvima i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje
  • branitelji temeljem potvrde Ureda za obranu prema mjestu prebivališta,
  • nezaposlene osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje starije od 45 godina ili s najmanje 20 godina radnog staža, temeljem potvrde Zavoda za zapošljavanje.

Od 1. siječnja 2019. godine na snazi je Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju cijene obrtnice koja propisuje opće oslobođenje od plaćanja cijene obrtnice. Stoga se prema važećim propisima kod otvaranja obrta ne plaća propisani iznos za obrtnicu, već je potrebno platiti samo propisane upravne pristojbe. Pristojba se plaća u iznosu od 270,00 kuna u korist proračuna (uplatnicom na račun koji se dobije u ispostavi).

Poslovne knjige obrtnika

Obrtnici mogu voditi poslovne knjige samostalno ili uz pomoć drugih (knjigovodstveni servisi, druge stručne osobe itd.) i to u elektroničkom ili „papirnatom“ zapisu.

Poslovne primitke i izdatke koji nastaju u vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti, fizičke osobe bilježe u Knjigu primitaka i izdataka po načelu blagajne. To znači da se primici bilježe tek nakon što su naplaćeni, odnosno izdaci nakon što su plaćeni. Izuzetak od temeljnog načela blagajne jesu izdaci temeljem otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

Poslovne knjige se vode posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje). Svaka od poslovnih knjiga vodi se na propisanim obrascima:

Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI)

Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI)

Knjiga prometa (Obrazac KP)

Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO)

Evidencija o nabavi i utrošku repromaterijala (izgled evidencije nije propisan).

Što je paušalno oporezivanje?

Fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, može dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ukoliko ispunjava sljedeće uvjete:

  • da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost
  • da u prethodnom poreznom razdoblju od djelatnosti nije ostvario ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (300.000,00 kn).

Ukoliko tijekom poreznog razdoblja prestanu postojati uvjeti za plaćanje paušalnog poreza na dohodak, Porezna uprava ukinut će doneseno rješenje o plaćanju paušalnog iznosa i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obveza vođenja poslovnih knjiga).

Godišnji paušalni dohodak predstavlja godišnju poreznu osnovicu za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza kako slijedi:

UKUPNI PRIMICI

GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA

GODIŠNJI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK

od 0,00 do 85.000,00

12.750,00

1.275,00 kn

od 85.000,01 do 115.000,00

17.250,00

1.725,00 kn

od 115.000,01 do 149.500,00

22.425,00

2.242,50 kn

od 149.500,01 do 230.000,00

34.500,00

3.450,00 kn

od 230.000,01 do 300.000,00

45.000,00

4.500,00 kn

Paušalni porez na dohodak umanjuje se za 75% za one porezne obveznike koji samostalne djelatnosti obavljaju na području Grada Vukovara, na potpomognutim područjima I. skupine i na otocima I. skupine.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave, primjenom porezne stope od 10% sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Uz to rješenjem se utvrđuje i iznos mjesečnog paušalnog prireza porezu na dohodak temeljem sjedišta obveznika te rokovi plaćanja.

Ako se po isteku kalendarske godine temeljem podataka iz Obrasca PO-SD utvrdi da su izmijenjeni uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka potrebno je uplatiti razliku paušalnog poreza na dohodak ili zatražiti povrat više uplaćenog paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za proteklu kalendarsku godinu.

Paušalni porez i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Poslovne knjige i evidencije

Obrtnik-paušalist ne vodi poslovne knjige, osim evidencije o prometu - Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem. Također, za svaku isporuku i obavljenu uslugu dužan je izdati račun propisanog sadržaja (računi moraju sadržavati najmanje podatke o izdavatelju, nadnevku izdavanja računa, broju računa, nazivu robe ili usluge, jediničnoj cijeni i ukupnom iznosu računa). Račun se ispostavlja u najmanje dva primjerka, od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi kao isprava za knjiženje ostvarenog prometa u obrascu KPR. Napominjemo da su obrtnici paušalisti koji račune naplaćuju gotovinom, u obvezi izdavati račune putem fiskalnih naplatnih uređaja od 1. srpnja 2017. godine, temeljem zadnjih izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Ukoliko je riječ o obrtniku koji zapošljava radnika, za radnika je obvezan voditi evidencije propisane za isplatu plaće i ostale propisane evidencije iz oblasti radnih odnosa.

Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrditi će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju te će mu se, prema potrebi, izdati novo rješenje za buduća razdoblja, s razlikom za uplatu ili povrat poreza za prošlo porezno razdoblje.

Ono se podnosi najkasnije petnaest (15) dana po isteku kalendarske godine.

Koji su obvezni doprinosi obrtnika?

Osnovice za obračun doprinosa za sva obvezna osiguranja u RH po svima osnovama obveznih osiguranja utvrđuju se za svaku kalendarsku godinu prema prosječno isplaćenoj mjesečnoj plaći kod pravnih osoba u RH u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Doprinosi za obvezna osiguranja obrtnika i slobodnih zanimanja prema osnovicama, objavljenim u Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, koju donosi ministar financija za svaku godinu.

Obvezni doprinosi obračunavaju se na osnovice po stopama za:

  • mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 15 %
  • mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po stopi od 5 %,
  • obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 %.

Osnovice za obračun doprinosa u 2021.g.

Osnova obveznog osiguranja

Osnovica

Ukupni doprinosi

Obveznici poreza na dohodak

5.967,67

2.178,19

Obveznici poreza na dobit

10.099,10

3.686.18

Obveznici paušalnog poreza

3.672,40

1.340,43

Novi Zakon o šumama djelomično ukida obveze plaćanja doprinosa za opće korisne funkcije šuma. Obveznici plaćanja su samo pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, a ostvaruju prihode veće od 7.500.000,00 kuna godišnje. To znači sve tvrtke i obrti, odnosno fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a koje ostvaruju ukupni godišnji prihod manji od 7.500.000,00 kuna su oslobođene ove naknade.

Obveznici plaćanja komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori su fizičke i pravne osobe, članovi Hrvatske obrtničke komore, sukladno Odluci o obveznom komorskom doprinosu za jedinstveni sustav organiziranosti obrta. Doprinos u paušalnoj svoti (76,00 kn mjesečno) plaća se tromjesečno. Oslobađaju se plaćanja komorskog doprinosa obrtnici novootvorenih obrta za prve dvije godine obavljanja obrta.

Odgovornost obrtnika

Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstava za život.

Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) može imati najviše pet članova i jednog člana uprave. Najniži iznos temeljnog kapitala je 10,00 HRK.

J.d.o.o. mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva, iskazane u financijskim izvješćima te umanjene za gubitak iz prethodne godine. Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti na propisani način, i to za:

  1. povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva (podrazumijeva prelazak iz j.d.o.o u d.o.o),
  2. pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća, ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine
  3. pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu, ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.
Društvo s ograničenom odgovornošću

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih udjela. Ukupan iznos svih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.

Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 20.000,00 kuna.

Koraci osnivanja trgovačkog društva

1. Javni bilježnik

Prije početka proces potrebno je napraviti sljedeće radnje:

  • Odaberite ime. Provjeru imena možete obaviti na stranicama Sudskog registra.
  • Odaberite djelatnosti kojima će se Vaša tvrtka baviti.
  • prijavite adresu poslovanja (sjedište).

Dokumente potrebne za registraciju ovjerava javni bilježnik:

  • Prijava za upis u sudski registar – obrazac Po;
  • Osnivački akt ili izjavu o osnivanju društva;
  • Izjava članova ovlaštenih za zastupanje društva o prihvaćanju postavljanja;
  • Odluka o imenovanju članova uprave;
  • Potpis direktora ili potpise članova uprave;
  • Odluka o određivanju adrese društva
  • Izjava o nepostojanju nepodmirenih dugovanja.

Obavezna je nazočnost svih osnivača te je potrebno ponijeti osobnu iskaznicu ili putovnicu.

2. Uplata temeljnog kapitala

Po ovjeri dokumenata potrebno je uplatiti temeljni kapital u banci u minimalnom iznosu od 20.000 kn. Banka izdaje potvrdu o uplaćenom kapitalu koji potom predajete javnom bilježniku kako bi ga uvrstio u dokumentaciju za otvaranje trgovačkog društva te poslao trgovačkom sudu. Trgovački sud potom utvrđuje ispravnost dostavljene dokumentacije, upisuje društvo u sudski registar te javnom bilježniku dostavlja Rješenje o upisu i OIB društva.

3. Državni zavod za statistiku

Za dobivanje matičnog broja i šifru djelatnosti Državnom zavodu za statistiku podnosi se zahtjev za razvrstavanjem po djelatnostima prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti .

4. Izrada pečata

Iako je Vlada republike Hrvatske izdala prijedlog o ukidanju pečata, on se i dalje koristi. Ne postoji propisani izgled pečata, ali preporuka je da zadrži puni naziv, vrstu tvrtke i mjesto sjedišta.

5. Otvaranje žiro računa

6. Prijava u poreznu upravu

Zakonski rok za prijavu novoosnovane tvrtke na Poreznu upravu je 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti radi upisa obveznika poreza na dobit i PDV-a.

7. Prijava u HZMO / HZZO

Što je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (opg) ?

OPG je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.

Fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede odabere organizacijski oblik OPG-a, a ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima, mora se upisati u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (u daljnjem tekstu: Upisnik OPG-ova) sukladno Zakonu o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18 i 32/19) (u daljnjem tekstu: Zakon o OPG-u).

Što su dopunske djelatnosti na opg-u?

Dopunske djelatnosti na OPG-u podrazumijevaju proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a.

Vrste dopunskih djelatnosti koje se mogu obavljati na OPG-u su proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe, pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga, pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti.

Prostor, oprema i sredstva potrebni za obavljanje dopunske djelatnosti moraju udovoljavati tehničkim i ostalim uvjetima koji se odnose na obavljanje pojedine djelatnosti sukladno posebnim propisima.

Za upis dopunskih djelatnosti potrebni su slijedeći dokumenti:

  • popunjeni zahtjev za upis
  • dokaz o upisu u registar poreznih obveznika sukladno poreznim propisima (rješenje možete ishoditi u mjesno nadležnoj Poreznoj upravi)
  • dokazi o udovoljavanju uvjeta za obavljanje pojedine dopunske djelatnosti ako je takav uvjet propisan posebnim propisom koji regulira tu djelatnost
Kako registrirati OPG?

Za registraciju OPG-a, potrebno je isti upisati u Upisnik OPG-ova, koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

U Upisnik OPG-ova moraju biti upisani:

  • naziv, sjedište i status OPG-a
  • nositelj OPG-a i svi članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje ili su nositelji dopunskih djelatnosti
  • svi vlastiti ili unajmljeni proizvodni resursi kojima raspolažu nositelj OPG-a i/ili članovi OPG-a temeljem vlasništva, posjeda, suglasnosti ili ugovornog odnosa
  • izdvojeni pogoni/proizvodne jedinice
  • dopunske djelatnosti
  • ostali obavezni podaci (osobni identifikacijski broj (OIB) i žiro račun nositelja OPG-a, matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG) OPG-a, kontakti).
Potrebni dokumenti za registraciju:
  • preslika osobne iskaznice nositelja/privremenog nositelja OPG-a
  • preslike osobnih iskaznica članova OPG-a
  • izjava članova OPG-a o odabiru nositelja
  • potvrda obveznika PDV-a/poreza na dohodak/poreza na dobit
  • dokaz o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti
  • preslika ugovora o otvaranju žiro-računa nositelja
  • obavijest Financijske agencije (FINA) uplatitelju o otvaranju zaštićenog računa
  • posjedovni list vlasnika i ovlaštenika svih prijavljenih katastarskih čestica (ako postoji)
  • izvadak iz katastra
  • preslika ugovora o zakupu/plodouživanju/koncesiji
  • ortački ugovor (dostavlja zajednički OPG)
  • dokaz/izjava o posjedovanju i korištenju poljoprivredne mehanizacije
  • dokaz o lokaciji izdvojenih pogona/proizvodnih jedinica
  • dokaz o posjedovanju propisane dokumentacije za obavljanje dopunske djelatnosti
  • preslika dokumenata o svim postojećim upisima OPG-a (ako postoje upisi)
Plaćanje poreza na dohodak

Ostvareni primici do 80.500 kn – nije obveznik poreza na dohodak

Ostvareni primici od 80.500 do 300.000 kn – obveznik poreza na dohodak, mogućnost izbora:

1. paušalno, fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, a koja ispunjava sljedeće uvjete:

  • ako po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva nije obveznik PDV-a
  • ako po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (prag za ulazak u sustav PDV-a od 1.1.2018. – 300.000 kn)
  • vodi evidenciju samo na Obrascu KPR (Knjiga prometa – upisuje sav promet, gotovinski i negotovinski, dnevno ažurno)
  • da istodobno ne obavlja samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga

2. po prijavi, dohodak se utvrđuje prema podacima iz poslovnih knjiga, kao razlika primitaka i izdataka – (umanjeno gubitak iz prethodne godine, ukoliko je poslovao s gubitkom, porezni gubitak se može prenositi sljedećih pet godina – osobni odbitak (4.000 x 12mj uvećano za uzdržavane članove)

3. iznad 300.000 dohodak je obvezan utvrđivati temeljem podataka iz poslovnih knjiga

•             knjige: KPI, Obrazac DI, Obrazac TO, Knjiga prometa za naplatu u gotovini; knjige U-RA i I-RA i druge PDV evidencije